Muslimani, Bošnjaci i svijet

BOŠNJACI IZMEĐU POBJEDE I PORAZA

Bosne i Hercegovine u njenim prirodnim granicama pripada Bošnjacima. Jedino je na područjima gdje su Bošnjaci bili i gdje su danas većina moguća vjerska tolerancija, suživot, poštivanje drugog i drugačijeg. Stoga su Bošnjaci moralni pobjednici i uzdignute glave mogu govoriti o ratnim dešavanjima.

S druge strane kod Bošnjaka primjetna je jedna gorčina zbog svih događanja koji su uslijedili nakon agresije. Pošto je Bosna odbranjena ali ne i oslobođena, tokom svih ovih godina na sceni je raštakanje Bosne od onih koji su se do jučer borili protiv nje a danas je prihvataju kao nužnu realnost. Procesi u izgradnji funkcionalne države su spori i gotovo neprimjetni. Stoga je kod Bošnjaka, uprkos svim zaslugama, petnaest godina nakon agresije primjetno da se nekako osjećaju poraženi ili pak kao gubitnici, posebno kada se uzme u obzir činjenica da su legalizirani rezultati genocidne agresije, poput oduzimanja zemlje Bošnjacima, tj. autohtonim evropskim muslimanima, i svođenja najmnogobrojnijeg naroda na izrazito mali procenat bosanskohercegovačke teritorije itd.

Šta je, ustvari, pobjeda, a šta poraz? Gdje je granica između pobjede i poraza? Da li su naše pobjede ili porazi na razini pojedinaca ili pak na razini zajednice, džemata, naroda? Smije li musliman imati gubitnički mentalitet i da li su Bošnjaci, nakon svega što im se dešavalo u protekle dvije decenije, pobjednici ili gubitnici?

Četrdeset osma kur'anska sura nosi naziv suretu-l-feth ili pobjeda. Ova  sura objavljena je nakon događaja na Hudejbijji. Šeste godine po hidžri, godinu nakon bitke na Hendeku, kada se situacija na Arabijskom poluotoku znatno mijenjala u korist muslimana, Muhammed s.a.v.s. s hiljadu i četiri stotine nenaoružanih ashaba odluči posjetiti Mekku i obaviti umru.  Mušrici, koji su iz dana u dan gubili političku i vojnu moć, nisu mogli dozvoliti muslimanima da tek tako lahko uđu u Mekku, ali im nisu smjeli ni zabraniti ulazak, bojeći se da će biti uskraćeni za osnovne životne namirnice, jer je namjesnik Jemena i Nedžda, arabijskih žitnica koje su snabdijevale Mekku hranom, bio prihvatio islam. Nakon što su mušrici iskazali svoje nezadovoljstvo prema posjeti muslimana Mekki, Poslanik s.a.v.s. prihvata potpisivanje mirovnog sporazuma, na prvi pogled nepovoljnog za muslimane, u kojem stoji da se muslimani te godine moraju vratiti u Medinu, a tek naredne godine mogu posjetiti Mekku.  Jedna skupina ashaba protivila se toj odluci i popuštanju Božijeg Poslanika pred mušričkim zahtjevima, u čemu se posebno isticao h. Omer. Nakon ovih događaja, Allah dž.š. objavljuje suru El-Feth, u kojoj se, u prvom ajetu, kaže: „Mi ćemo ti dati sigurnu pobjedu". (El-Feth, 1)

U povratku prema Medini, h. Omer upitao je Božijeg Poslanika o snu koji je ispričao ashabima još dok su bili u Medini. U tom snu Poslanik s.a.v.s. vidio je kako ulazi u Mekku i čini tavaf oko Kabe. Stoga su svi koji su bili na Hudejbijji bili uvjereni da će posjetiti Mekku i činiti tavaf. Znali su da je san Božijeg Poslanika istina i da je dio poslanstva. Međutim, ovaj put nisu dočekali ostvarenje Poslanikovog s.a.v.s. sna. Upravo u tim trenucima, nakon potpisivanja mirovnog ugovora i povratka u Medinu, Allah dž.š. objavljuje suru El-Feth. U dvadeset osmom ajetu ove sure kaže se: „Allah će obistiniti san Poslanika Svoga da ćete sigurno u Časni hram ući bezbjedni - ako Allah bude htio - neki obrijanih glava, neki podrezanih kosa, bez straha. On je ono što vi niste znali znao i zato vam je, prije toga, nedavnu pobjedu dao". (El-Feth, 28)

Kur'anski pojam za pobjedu je FETH. Ovaj pojam dolazi od arapskog glagola feteha što znači „otvoriti" ili „eliminisati prepreke". Feth je i otvaranje mračne prostorije, kako bi u nju ušla svjetlost. Također, feth znači da čovjeku otvoriš oči ili vrata istine. U ramazanu se muslimani prisjećaju pojma „feth" kad govore o dvije izuzetno važne bitke koje su se desile u svetom mjesecu - bitka   na Bedru i oslobađanje Mekke.

Fethun karib - bliska pobjeda

Analizirajući kur'anske ajete koji govore o pobjedi i povod objave tih ajeta, možemo reći da postoje različite vrste pobjede. Pobjeda - feth u Kur'anu, a.š., spominje se u tri oblika, pa stoga govorimo o tri vrste pobjede.

Prva pobjeda ili prvi stadij je fethun karib - bliska pobjeda ili pobjeda koja je blizu. Fethun karib može biti unutarnja pobjeda nad šejtanom ili samim sobom, svojim nefsom. Također ova pobjeda podrazumjeva pobjedu nad neprijateljom ili odbrana vlastite teritorije. Uz ovu pobjedu se u Kur'anu navodi i sintagma "nasrun minallah" što u prijevodu znači pomoć od Allaha. U toj prvoj fazi organizovanja i pružanja otpora neizbježna je i Allahova pomoć, onima kojima se nepravda (zulum) čini.

Bosanski muslimani su tokom posljednje agresije nebrojeno puta bili svjedoci Allahove pomoći. Zahvaljujući toj pomoći, još uvijek nedovoljno slobodni od velikosrpskih i velikohrvatskih ideologija, Bošnjacima se otvaraju vrata spasa, baš kao i Musau i njegovom narodu more. Bila je to pobjeda. Međutim, još uvijek je to daleko od konačne pobjede i slobode.

Fethun mubin - jasna pobjeda

Kada fizički opstanak jedne zajednice nije u pitanju Allahova pomoć dolazi u nekom drugom obliku. Stoga dolazimo do druge vrste pobjede koja se spominje u Kur'anu. Fethun mubin - jasna, sigurna pobjeda druga je varijanta pobjede u Kur'anu. Kur'anski ajet: „Mi ćemo ti dati sigurnu pobjedu." (El-Feth, 1), objavljen je pred oslobađanje Mekke. Međutim, oslobođenju Mekke prdhodilo je nekoliko izrazito važnih događaja. Na Hudejbijji je hiljadu i četiri stotine muslimana dalo prisegu Poslaniku s.a.v.s. ispod drveta, zaklevši se na život i smrt, nakon što je do njih došla lažna vijest o ubistvu h. Osmana u Mekki. Ovaj događaju ili zakletvu ashaba Poslaniku na vjernost, Allah dž.š. naglašava u suri el-feth. Ta prisega također je pobjeda. To nam potvrđuje i hadis Božijeg poslanika u kojem se kaže da se prvi ajet sure el-feth odnosi na zakletvu pod drvetom. Ibni Mesud prenosi hadis da je Božiji poslanik s.a.v.s. rekao: „Vi smatrate da se pod pobjedom podrazumijeva pobjedonosni ulazak u Mekku, a ja držim da je pobjeda Ugovor na Hudejbijji". (Buhari) To znači da svaki jednoglasan dogovor muslimana, bio popraćen zakletvom ili ne, jeste jasna pobjeda - fethun mubin.

Bosanski muslimani danas su pred ovim testom, dogovor koji je na razini fethun mubina ili u protivnom i onu prvu pobjedu gube. Ne mogu svi ljudi isto misliti, štaviše to je i nepoželjno, ali mogu i moraju se dogovarati oko važnih i esencijalno-egistencijalnih tema i pitanja. U tom pogledu, ili ovoj fazi, posebno ističemo kur'anski ajet u kojem se upozorava da Allah neće promijeniti stanje jednog naroda sve dok taj narod ne promijeni sam sebe. (Er-Ra'ad 11)

Fethun mutlak - općeniti feth

Treća vrsta pobjede je fethun mutlak - općenita pobjeda. Ova pobjeda spominje se u suri En-Nasr u kojoj Allah dž.š. kaže:

„Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu,

I vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze,

Ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao." (En-Nasr, 1-3)

Ova sura jedna je od posljednjih objava Kur'ana. Kada je h. Omer čuo da je ona objavljena, počeo je da plače. Pitali su ga zbog čega plače? Odgovorio je kako iz ove sure osjeti da će Muhammed, s.a.v.s., ubrzo preseliti na ahiret.

Treća pobjeda govori o općenitoj pobjedi istine pred Sudnji dan. Međutim, za muslimana, na razini pojedinca, konačna pobjeda je preseljenje na ahiret, doček smrti, sa islamom i čistom dušom, sačuvanom od grijeha.

Mehmed Teufik Azapagać (1938 - 1918) jedan od je od bošnjačkih alima koji je pisao o razumijevanju hidžre i fetha. Još kao tuzlanski muftija pozivao je muslimanske učenjake da ne zbunjuju bosanske muslimane s pozivima na hidžru. I za Azapagića feth je dogovor a ne napuštanje svojih topraka. Dužnost reisul-uleme obavljao je u periodu od 1893. do 1909. godine. Iako se radilo o vrsnom alimu, misliocu, reformatoru i vizionaru, koji je poznavao i pisao na orijentalnim jezicima, iza Azapagića ostalo je izrazito malo pisanih djela. Stoga će neki tvrditi da je njegova smrt bila velika praznina za Bošnjake, prije svega što je gotovo svo svoje znanje ponio sa sobom u kabur.

Piše:  Abdulgafar Velić

Broj pregleda članaka
3118566

© 2019 Džemat Selimovići - Mahmutovići. Sva su prava pridržana.  Uredio Bećirović | Pokreće Joomla CMS

Pretraga